NORVEŠKA
ZEMLJA FJORDOVA – o norveškoj prirodi
Retko ko će spakovati porodicu i otići na odmor u obilazak fjordova.
Bez obzira gde se dete nalazi ono će imati mogućnost da oseti šta znači zemlja fjordova. Norveška priroda je fascinantna jer država vodi računa da ne naruši ništa što Norvešku čini Norveškom. Nema velikih solitera i ogromnih saobraćajnica po gradovima, ali ćete često sresti jelena ili vevericu čak i u velikim gradovima.
Norveški fjordovi nalaze se na listi Svetske baštine. Gde su fjordovi tu su i vodopadi što prirodu Norveške uz jezera i čak tri mora čini fascinantnom.
Gradovi su jako interesantni, a stanovici mnogo učestvuju u uređenju gradova. Dete će imati mogućnost da oseti lepote norveške prirode gde god se nalazi. Svaki grad i svako selo ima neki „element prirode“ što život tamo čini prelepim. Beskonačne staze za hodanje, trčanje, bicikl i skijanje nalaze se svuda.
Skandinavci su okrenuti prirodi i u njoj uživaju beskrajno. Nećete naći Norvežanina da jede u restoranu, ali ćete ih u izobilju po svim vremenskim prilikama naći da jedu pored jezera ili na plaži.
ZEMLJA RIBE – o norveškoj kuhinji
Norveška je druga država po izvozu morske hrane na celom svetu. Riba je utkana u istoriju Norvežana i izuzetno je poštovana jer su tokom svoje siromašne faze preživeli zahvaljujući ribolovu. Jede se sirova, soljena ili sušena, a omiljene vrste su – haringa, dimljeni losos, usoljeni i osušeni losos (gravlaks), pastrmka, sardela, bakalar, list.
Međutim, iako mislimo da je riba osnovna hrana na norveškoj trpezi varamo se. Jak uticaj Amerikanaca koji su tu živeli tokom početka naftnih bušotina doneo je i testeninu, pice, takose i viršle. To govori o kulturi u kojoj svoje tradicionalno ne drže rigidno već ga prilagođavaju novim trendovima.
Ne može se reći da je kuhinja preterano raznovrsna, ali postoje turske prodavnice na svakom ćošku gde se može kupiti i voće i povrće na koje smo se navikli. Norvežanima je hrana sredstvo za preživljavanje, a ne uživanje na kako smo mi naučeni. Restorana fast food skoro da nema, a u restoranima se služi raznovrsna hrana. Slatkiši se jedu samo za vikend i to poštuju bezmalo sve generacije.
Često se hrana nabavlja na organskim farmama. Hrana se pakuje i nosi u školu i na posao. U školi kod mlađe dece će škola gledati šta se detetu pakuje pa će ukoliko proceni da se dete hrani nezdravo ljubazno reagovati kod roditelja da se doda više voća ili povrća. U školama često postoje besplatne isporuke voća za decu.
ZEMLJA NAFTE – o standardu i načinu života
Norveška je za naše standarde skupa, ali nije nedostižna ukoliko se dete nauči na „Norwegian way of life“. Norvežani imaju novca, ali su neopterećeni garderobom i fizičkim izgledom. U restorane retko idu. Nećete po Norveškoj videti salone za veštačke nokte ili brdo frizerskih salona.
Kada su deca u pitanju pravilo je da je dete dete. Deca se ne kinđure, skoro uopšte se ne šminkaju. Garderoba im je prema mogućnostima i na to niko ne obraća pažnju.
Školovanje u Norveškoj je besplatno i dete nema nikakvih troškova u školi. Treninzi se plaćaju i cene su veoma slične kao kod nas. Autobuske karte se plaćaju, ali ukoliko je škola udaljena određeni broj kilometara, opština preko škole detetu daje besplatnu mesečnu kartu koju dete može da koristi gde god da ide.
ZEMLJA VIKINGA – o Norvežanima
Nasmejani i ljubazni ljudi daleko su od slike koju imamo o krvožednim Vikinzima. Norvežani su rođeni ljubazni i pristojni. Neće se mešati u vaš posao, ali će vam rado pomoći ako ih za pomoć zamolite. Neće zadirati u vašu privatnost, ali će vas do besvesti slušati kad pričate o svojoj zemlji i kulturi.
Srbija im nije nepoznata zbog istorije u Drugom svetskom ratu i nama su oduševljani zbog jednake ljubavi prema sportu. Nema Norvežanina koji vam se neće obradovati kad čuje da ste iz zemlje iz koje je Đoković.
Socijalni život je drugačiji nego kod nas. Norveška deca vreme provode na sportu, u prirodi i na kućnim okupljanjima. U diskoteke i klubove ne idu. Teško ćete im postati najbliži prijatelj, ali kada to uspete nećete imati boljeg na svetu. Generalno vole naš senzibilitet i sa nama se rado druže. Najčešća druženja su kroz sport i volonterski rad.
Prednost za decu je svakako i činjenica da se Norveška malo otvorila kada je imigracija u pitanju pa će dete imati prijatelje različitih nacionalnosti. Naša deca su u Norveškoj zadovoljna, ispunjena i izvanredno asimilovana.
O KLIMI
Kad pomislimo na Skandinaviju odmah nam je hladno. Međutim, klima je slična zapadnoevropskoj, zahvaljujući toploj Golfskoj struji koja kruži duž cele morske obale. Po starom pravilu „nema lošeg vremena, samo loše garderobe“ vreme je nešto na šta se ne obraća pažnja. Kad je hladno super, kad je toplo opet super.
Dete će morati da bude potpuno funkcionalno po svakom vremenu. Ako do škole ide biciklom, ići će i po kiši. Ako do škole skija, skijaće i po vejavici.
Sever Norveške je malo drugačiji zbog polarnih noći i dana i veće hladnoće, ali opet je nešto što se jednom iskusi i u tome uživa. Svaki deo ove čarobne zemlje ima nešto zbog čega je vredno u njemu biti.
KULTURA
Postoji veliki broj biblioteka koje su više mesto za odmor i uživanje nego klasične biblioteke. Takođe, postoje i muzeji kao i određeni broj koncerata u toku godine. Srpska dijaspora povremeno organizuje gostovanja srpskih pozorišta.
BEZBEDNOST
Moja deca kažu „bezbedno je onako kao što si pričala da je bilo u Jugoslaviji osamdesetih“. Norveška je bezbedna i sigurna zemlja. Još uvek postoje delovi te divne zemlje gde se vrata od kuće ne zaključavaju.
ŠKOLA
Škola je mesto gde je dete srećno i gde je bukvalno sve prilagođeno potrebama i mogućnostima deteta. Dete u srednjoj školi ima dva obavezna predmeta i ostali su izborni. Tako se dete prema svom senzibilitetu opredeljuje šta želi da uči.
Detetom se bavi i direktor škole i razredni starešina i svi nastavnici. Obaveza oko škole ima, ali na mnogo drugačijem nivou nego kod nas. Deca se bave projektima, pišu eseje, učestvuju na radionicama.
Nastava je na norveškom, ali je detetu bez ikakvih problema dozvoljeno da se služi engleskim da bi mu bilo lakše. Cela škola se bavi time da dete što pre propriča norveški. Na kraju kad vam se dete vrati ono tečno koristi još jedan jezik, a ni samo ne zna kako.
U norveškim školama sve je dozvoljeno. Smete da uđete kod direktora kad vam treba, smete da iskažete mišljenje, smete da negodujete. Niko vam nikad ništa neće uzeti za zlo nego će se truditi da problem razumeju i da ga reše. Ako detetu nije neki predmet zanimljiv ima pravo da ga promeni. Moglo bi se reći da u norveškim školama šefuje dete.
Postoji služba administracije sa kojom se dete konsultuje oko svega od početka i tranzicija u novi školski sistem je izuzetno laka. Školovanje je na individualnom nivou što znači da će sa detetom ako je u nekom predmetu odlično raditi napredniji nivo, a ukoliko mu nešto ne ide trudiće se da ne preskaču gradivo već da se savladaju osnove.
Đaci se ne takmiče između sebe, što pridošlicama olakšava početak. Nastavnici su preljubazni, nema podizanja tona i svi se trude da svima bude udobno i konforno. Kao što je već napomenuto hrana se nosi u školu i pauze su namenjene za odmor i ručak.
VANŠKOLSKE AKTIVNOSTI
Vanškolskih aktivnosti je u izobilju. Ukoliko dete trenira neki sport imaće mogućnosti da nastavi. Ukoliko tog sporta nema škola i host porodica će se potruditi da naću najpribližniju zamenu. Treneri rade izuzetno dobro i treninzi traju minimum sat i po tri puta nedeljno.
Ukoliko dete svira instrument ista je priča kao i za sport. Pored navedenog u Norveškoj se jako ceni dobrotvorni rad (uređenje ulice, restauracija nekog objekta, pomoć u prodaji hrane na treninzima itd). Dete ima priliku da doprinese zajednici i da bude njen deo.
ADMINISTRACIJA
Norveška administracija je spora, ali dostižna. Nema problema koji je nerešiv. Ono što je najvažnije je čitanje zvaničnih stranica na kojima postoje uputstva za svaku situaciju. Svaki problem koji se prijavi bude rešen.
Građanima Srbije je potrebna boravišna dozvola i deca na školovanju dobiju D broj (kao odobrenje boravka). Ceo postupak je opisan na stranici UDI.NO.
Ukratko, sakupi se potrebna dokumentacija i preda agenciji u Beogradu koja je šalje u Ankaru. Imigraciono iz Norveške na osnovu podnete dokumentacije odobrava vizu. Nakom odobrenja vize zakazuje se online termin u policiji gde dete ide da se prijavi po dolasku. Nakon toga se dobija boravišna kartica na kućnu adresu. Broj za mobilni telefon se može poručiti po dobijanju D broja.
ZDRAVSTVENI SISTEM
Zdravstveni sistem je solidan. Hitna pomoć je dostupna kao kod nas. Razlika je u lekovima i antibioticima imajući u vidu da ih lekari vrlo retko prepisuju pošto smatraju da su virusi i bakterije sastavni deo ljudskog života i da je prirodan imunitet najbolji. Lekara svih vrsta ima, tako da tokom boravka dete neće biti bez potrebne pomoći ukoliko bude neophodno.
KAKO DO NORVEŠKE
Postoje dve linije direktne (Norwegian i Air Serbia) i nekoliko opcija s presedanjem (Lufthansa i LOT). Letovi su prijatni i ne traju dugo.
Roditelj sam blizanaca od 17 godina koju su 2017/2018 živeli u Norveškoj i žarko želeli da je vrate bar na još jednu školsku godinu. Oduševljeni kulturom, školom i mogućnostima tražili smo načina da se vrate. Zahvaljujući „Prestige“ agenciji ćerka mi je trenutno u Norveškoj, a sin se sprema da ide. Tekst iznad je lični utisak i utisak moje dece posle određenog vremena provedenog u Skandinaviji. Zemlja, ljudi i škola su za svaku preporuku.